Provjerite rasporede odvoza pojedinih vrsta otpada kako biste bili sigurni da vaš otpad bude pravilno zbrinut
Prijava divljih odlagališta
Divlja odlagališta otpada veliki su problem za okoliš i društvo. I dok ta odlagališta jako lako nastaju, posljedice su dugotrajne
Prikupljanje otpada
Stupanjem na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom propisana je procedura prijave akcija prikupljanja otpada
Gdje mogu odložiti otpad
Popis zelenih otoka – mjesta na javnoj površini na kojoj su smješteni spremnici za odvojeno sakupljanje otpada
Jeste li znali? Jedna tona novog papira proizvodi se korištenjem čak četiri puta više stabala, 1 250 puta više vode te gotovo dvostruke količine energije nego što je potrebno za proizvodnju jedne tone recikliranog papira. Papir, novinski papir, papirnatu i kartonsku ambalažu, uredski papir, kataloge, časopise, prospekte te sav ostali papirnati otpad koji nije zauljen ni uprljan mogu odložiti ili odnijeti u:
- Kontejnere s plavim poklopcem na javnim površinama
- Plavu vrećicu, koja se odlaže neposredno uz kontejnere (stambena zgrada) ili spremnike komunalnog otpada (obiteljska kuća)
- Kutije za odlaganje papira u tvrtkama i poslovnim prostorima
U spremnike, kontejnere, vrećice i kutije za papir i karton ne mogu odložiti tetrapak ambalažu, fotografije, plastificirani, zauljeni ili metalizirani papir, maramice ili pelene.
Što je ambalažni otpad, a što primarna ambalaža?
Ambalažni otpad« definiran u kategorijama Kataloga otpada predstavlja svaku ambalažu ili ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke. Prodajna ili primarna ambalaža – najmanja ambalažna jedinica u kojoj se proizvod prodaje konačnom kupcu.
Otpad iz kućanstva, koji se ne može odložiti u vreće ili posude za komunalni otpad, odvozi se bez posebne naknade najmanje 2x godišnje sustavom zbrinjavanja glomaznog otpada. U glomazni otpad ne spada: EE (električni i elektronički) otpad, građevinski materijal, auto gume, otpad iz vrta i otpad nastao u poljoprivredi. Sve informacije u svezi s odvozom glomaznog otpada možete dobiti na besplatni tel: 0800 444 110 Odvoz glomaznog otpada organiziran je na dva načina, a prema mjestu stanovanja korisnika.
OBAVIJEST O PRIVREMENOM OBUSTAVLJANJU FINANCIRANJA PRIKUPLJANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA KOJI SADRŽI AZBEST
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je ranijih godina financijski pomagao sustav gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest, plaćajući ovlaštenim sakupljačima troškove nastale preuzimanjem tog otpada od građana. Međutim, kompletan sustav gospodarenja građevinskim otpadom potrebno je cjelovito i sustavno riješiti, a to će biti moguće tek kad se za to stvore određene pravne pretpostavke. Naime, radi daljnjeg nastavka financiranja potrebno je, temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, donijeti Uredbu temeljem koje će Fond uprihoditi naknadu za odlaganje građevinskog otpada. Iz tih namjenskih prihoda osigurala bi se sredstva za financiranje sustava gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest te sufinanciranje izgradnja reciklažnih dvorišta za građevni otpad.
Međutim, ovo nikako ne znači da su građani onemogućeni i dalje propisno zbrinjavati azbestni otpada putem svojih komunalnih društava jer na 17 odlagališta u RH postoje kazete za zbrinjavanje istog. Nadalje, prema odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom građani mogu u reciklažno dvorište odnijeti svakih šest mjeseci do 200 kg tog otpada. Također jedinice lokalne samouprave su prema odredbama istog Pravilnika dužne u cijelosti osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem (najčešće je to komunalno društvo) nadoknaditi troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluga.
Gradu Virovitici odobrena su sredstva u sklopu Otvorenog poziva „Građenje reciklažnih dvorišta“ u iznosu od 4.135.000,00 kn za projekt Izgradnje reciklažnog dvorišta u Virovitici ukupne vrijednosti 4.922.471,25 kn.
Otpad koji će se u reciklažnom dvorištu zaprimati bez naknade za građane je: problematični otpad, otpadni papir, otpadni metal, otpadno staklo, otpadna plastika, otpadni tekstil, krupni (glomazni) otpad, jestiva ulja i masti, boje, deterdženti, lijekovi, baterije i akumulatori, električna i elektronička oprema, građevni otpad iz kućanstva (azbest) te ostalo, sukladno Dodatku IV Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/17)
OBAVIJEST O PRIVREMENOM OBUSTAVLJANJU FINANCIRANJA PRIKUPLJANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA KOJI SADRŽI AZBEST
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je ranijih godina financijski pomagao sustav gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest, plaćajući ovlaštenim sakupljačima troškove nastale preuzimanjem tog otpada od građana. Međutim, kompletan sustav gospodarenja građevinskim otpadom potrebno je cjelovito i sustavno riješiti, a to će biti moguće tek kad se za to stvore određene pravne pretpostavke. Naime, radi daljnjeg nastavka financiranja potrebno je, temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, donijeti Uredbu temeljem koje će Fond uprihoditi naknadu za odlaganje građevinskog otpada.
Iz tih namjenskih prihoda osigurala bi se sredstva za financiranje sustava gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest te sufinanciranje izgradnja reciklažnih dvorišta za građevni otpad.
Međutim, ovo nikako ne znači da su građani onemogućeni i dalje propisno zbrinjavati azbestni otpada putem svojih komunalnih društava jer na 17 odlagališta u RH postoje kazete za zbrinjavanje istog. Nadalje, prema odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom građani mogu u reciklažno dvorište odnijeti svakih šest mjeseci do 200 kg tog otpada. Također jedinice lokalne samouprave su prema odredbama istog Pravilnika dužne u cijelosti osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem (najčešće je to komunalno društvo) nadoknaditi troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluga.
Gradu Virovitici odobrena su sredstva u sklopu Otvorenog poziva „Građenje reciklažnih dvorišta“ u iznosu od 4.135.000,00 kn za projekt Izgradnje reciklažnog dvorišta u Virovitici ukupne vrijednosti 4.922.471,25 kn. Otpad koji će se u reciklažnom dvorištu zaprimati bez naknade za građane je: problematični otpad, otpadni papir, otpadni metal, otpadno staklo, otpadna plastika, otpadni tekstil, krupni (glomazni) otpad, jestiva ulja i masti, boje, deterdženti, lijekovi, baterije i akumulatori, električna i elektronička oprema, građevni otpad iz kućanstva (azbest) te ostalo, sukladno Dodatku IV Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 117/17)
Otpad koji nastaje prilikom nove gradnje, rekonstrukcije postojećeg objekta, sanacije ili rušenja naziva se građevinskim otpadom. Obično je to šuta, zemlja, te ostali otpad s gradilišta. Pod pojmom šute podrazumijeva se žbuka, dijelovi zidova, betona, keramičkih pločica, crjepova, stolarija, elektrodijelova i drugo. Na Gradsko odlagalište možete dovesti čistu šutu, bez imalo udjela kabela, plastike, metala, stakla i drva.
Isti se može odložiti na Gradskom odlagalištu Virovitica, Florin put bb.
Električni i elektronički otpad ( EE otpad) je otpadna električna i elektronička oprema i uređaji koji su za svoje pravilno djelovanje ovisni o električnoj energiji ili elektromagnetskim poljima (Hladnjaci, Ledenice, Strojevi za pranje rublja i suđa, kuhinjske peći, električni štednjaci, mikrovalni uređaji,električni uređaji za grijanje, električni radijatori, ventilatori, klima-uređaji, usisavači, glačala, tosteri, aparati za kavu, fenovi, računala, faksevi, kopirke, skeneri, telefoni, mobiteli, radio i TV aparati, snimači, video igrice, HiFi uređaji, sva rasvjetne tijela, bušilice i svi električni (i na baterije) alati… Flora je jedini nacionalni skupljač svih vrsta električnog i elektroničkog otpada na čitavom području Republike Hrvatske. Flora je ustrojila u Europi jedinstven i efikasan sustav skupljanja EE otpada, koji je za posjednike potpuno besplatan, od besplatnog poziva u Florin pozivni centar (0800 444110) pa do preuzimanja i otprema na oporabu. Diljem Hrvatske Flora ima svoje sabirne centre i preko 140 mjesta gdje i samostalno možete dovesti i predati EE otpad. Prijavu možete predati i na druge načine: e-mailom, preko web-portala, SMS-om…
Što je EE otpad?
Električni i elektronički otpad ( EE otpad) je otpadna električna i elektronička oprema i uređaji koji su za svoje pravilno djelovanje ovisni o električnoj energiji ili elektromagnetskim poljima (hladnjaci, ledenice, strojevi za pranje rublja i suđa, kuhinjske peći, električni štednjaci, mikrovalni uređaji,električni uređaji za grijanje, električni radijatori, ventilatori, klima-uređaji, usisavači, glačala, tosteri, aparati za kavu, fenovi, računala, faksevi, kopirke, skeneri, telefoni, mobiteli, radio i TV aparati, snimači, video igrice, HiFi uređaji, sva rasvjetne tijela, bušilice i svi električni (i na baterije) alati…
Baterije (akumulatori) sadrže teške metale poput žive, olova, kadmija te su često vrlo toksične i zahtjevaju specijalan način recikliranja. Većina ih se klasificira se kao opasni otpad.
U opasni otpad uvrštavaju se olovne baterije, nikal-kadmij baterije, baterije sa živom te odvojeno sakupljeni elektroliti iz baterija i akumulatora.
Glavna prednost recikliranja baterija jest smanjenje primarne proizvodnje materijala i energenata, te emisije žive, olova i kadmija u prirodu.
Istrošene baterije i akumulatori ne spadaju u komunalni otpad.
Gdje sa otpadnim baterijama i akumulatorima?
1. Besplatno ih predajte na gradsko odlagalište
2. Odložite ih u za to predviđene crvene spremnike (vidi shemu)
3. Besplatno ih predajte prodavateljima baterija i akumulatorima- potražite oznaku
1. Predajte ih besplatno na gradskom odlagalištu
2. Predajte ih ovlaštenim sakupljačima ili prodavateljima ulja (benzinske postaje, serviseri) koji su ih dužni preuzeti bez naknade.
Prilikom kupnje artikla pića i napitaka upakiranih u PET ambalažu, staklenu nepovratnu ambalažu te Al i Fe ambalažu (osim mlijeka i mliječnih proizvoda), a većeg su volumena od 0,20 l stječete pravo na isplatu povratne naknade u iznosu od 0,50 kn po jedinici ambalaže. Prodavatelji (trgovci) čiji je prodajni prostor veći od 200 m2 obvezni su preuzimati od potrošača ambalažu svih proizvoda za koju se isplaćuje naknada u iznosu od 0,5 kn po vraćenoj boci/limenki.
Ambalaža koja se vraća mora zadovoljavati slijedeće uvjete:
- Moraju biti prazne i neoštećene
- Maloprodajna mjesta primaju najviše 80 jedinica otkupne ambalaže
- Na ambalaži mora stajati oznaka „povratna naknada iznosi 50 lipa“
Razlikuju se dvije osnovne skupine kovina: željezne (čelik, bijeli lim, sivi lijev) te obojene kovine (bakar, aluminij, cink, olovo, bronca, mesing). Potrebno je odvojeno prikupiti svaku vrstu kovine. Željezne kovine može se lako detektirati pomoću magneta. Ukoliko magnet privlači kovine, posrijedi je bijeli lim. Ako pak ne privlači, tada je riječ o aluminiju.
ZELENI OTPAD
Organski otpad čini preko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. izdvajanjem organskog otpada štedi se deponijski prostor i ne onečišćujemo okoliš. Neadekvatnim zbrinjavanjem zelenog otpada potiču se procesi truljenja što dovodi do stvaranja neugodnih mirisa. Paljenjem zelenog otpada stvara se dvostruka šteta – uzaludno se troši kisik i onemogućuje povratak hranjivih tvari u tlo.
Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti
ŠTO KOMPOSTIRATI
Bio otpad bogat UGLJIKOM: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, pepeo drvenog ugljena ili drva,…
Bio otpad bogat DUŠIKOM: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kora agruma (usitnjena), talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja,…
ŠTO NE KOMPOSTIRATI
osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, izmet, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisavača i pepeo kamenog ugljena.
Zbrinjavanje ambalaže od pesticida i herbicida u nadležnosti je proizvođača tih sredstava i građani ju mogu bez naknade dovesti i predati u poljoprivrednim ljekarnama ili ju vratiti prodavaču koji im je prodao ta zaštitna sredstva. Sve informacije možete dobiti na besplatni tel: 0800 444 110
Radi zaštite od smrada i sprječavanja mogućih izvora bolesti, životinjske lešine i sav otpad animalnog porijekla ne smije se odlagati u posude za komunalni otpad, nego se mora odvojeno zbrinjavati. Grad Virovitica, u suradnji s Florom, omogućio je da od rujna ove godine građani Virovitice na propisan način i besplatno zbrinjavaju životinjske ostatke.
Na lokaciji Gradsko odlagalište Virovitica za tu namjenu postavljena je specijalizirana posuda-hladnjača u koju građani Virovitice (koji se ne bave uzgojem životinja i mesopreradom u komercijalne svrhe) bez naknade mogu svakoga dana u vremenu od 8-16 sati odložiti animalni otpad.
Sve informacije možete dobiti na besplatni tel: 0800 444 110
Koje se vrste opasnog otpada mogu najčešće pronaći u svakom domaćinstvu?
Izdvajanje i propisno zbrinjavanje svih vrsta opasnog otpada od izuzetne je važnosti za vaše zdravlje i zaštitu okoliša u cjelini.
